Stanovi, kuća, dvorac: Magla u imovinskim kartonima

Otakako drmaju i vladaju Bosnom i Hercegovinom - Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović - lideri tri najjače političke stranke u Bosni i Hercegovini, stekli su zavidnu imovinu, a hoće li je detaljno upisati u svoje imovinske kartone koje su dužni ispuniti za oktobarske izbore, veliko je pitanje. I ako ne upišu, neće nikome odgovarati - takvi su propisi.

Oni su iz godine u godinu uvećavali i uvećavaju ne samo svoje, nego i bogatstvo svojih porodica, po mnogim mišljenjima zahvaljujući funkcijama na kojima se nalaze. Krenimo redom.

Dvorac u Beogradu

Imovinu koju ima predsjednik SNSD-a Milorad Dodik gotovo je nemoguće tačno utvrditi. Pored ostalog, on posjeduje stan u Laktašima, dva stana u Beogradu za koje je svojevremeno tvrdio da ih je prodao, ali se ispostavilo da to nije tačno, ima i nešto što naziva porodičnim nasljeđem ,ali bez preciziranja šta sve u to spada, posjeduje i dionice u brojnim preduzećima... Prije tri godine, kako je naveo u tadašnjem imovinskom kartonu, kupio je na lizing automobil vrijedan 100.000 maraka za čiju otplatu svog mjeseca mora dati 2.000 maraka. Njegova supruga Snežana vlasnik je poslovnog prostora u Laktašima, automobila vrijednog 30.000 maraka, porodičnog nasljeđa... Njihov sin Igor suvlasnik je jednog preduzeća u Laktašima pa je na ime toga od Investiciono-razvojne banke RS dobio tri miliona maraka. Prije dvije godine Dodik je kupio veleljepni dvorac u beogradskom naselju Dedinje i navodno ga je platio 850.000 maraka. Neki dostupni podaci kažu da je sve to upitno, pogotovo kako je od Pavlović banke, čiji je valsnik kontroverzni Slobodan Pavlović, dobio kredit u iznosu od 1.468.373 maraka. On još nije građanima objasnio kako i od čega vraća kreditne rate - za automobil 2.000 i za vilu na Dedinju 19.141 marku mjesečno. Njegovo objašnjenje da je vilu izdao strancima i da zakupninom koju mu plaćaju vraća kredit, za poznavaoce prilika na beogradskom tržištu potpuno je neuvjerljivo.

Stanovi u Sarajevu

Sulejman Tihić, predsjednik SDA, prema imovinskom kartonu, posjeduje kuću i poslovni prostor u Bosanskom Šamcu, zatim 1.920 kkvadratnih metara zemljišta u Šamcu, stan u Sarajevu, automobil „oktavia", a njegova supruga nema nikakve imovine. Naveo je da ima i kredit u iznosu 86.000 maraka čiji je rok otplate 2011. godina. U međuvremenu, Tihić, odnosno njegova porodica povećala je svoj stambeni fond. Njegov sin postao je vlasnik jednog stana, a Tihić je kupio još jedan od 106 kvadrata u kojem sada živi sa suprugom. I njegova majka ima stan u Sarajevu. Dobro ide i njegovom bratu Mehmadaliji koji se bavi trgovinom. Inače, Tihić je kuću i poslovni prostor obnovio parama koje je dobio iz budžeta Republike Srpske.

Međutim, nije sigurno da se ovim lista njegove i imovine bliže familije završava, ima tu, prema nekim izvorima, još nekretnina...

Istraga zbog kuće

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, naveo je u imovinskom kartonu da je sa suprugom vlasnik stana od 100 kavdarata u Mostaru, da posjeduje vikendicu vrijednu 500.000 maraka, automobil od 60.000 maraka, dionice u preduzećima vrijedne 50.000 maraka... Također je naveo da njegova supruga, koja je odvjetnik, posjeduje u Hrvatskoj stan vrijedan 250.000 maraka i da ima automobil od 25.000 maraka. Također je naveo da ima i kredit od 150.000 maraka koji mora vratiti do 2012. godine... Nije naveo da u selu Ljuti Dolac kod Širokog Brijega posjeduje zemljište od 1.130 kvadratnih metara.

U međuvremenu, hrvatski ured za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala počeo je istragu o tome kako je Čovićev punac na jadranskoj obali, u ljetovalištu Podace, kupio luksuznu kuću koju je platio nekoliko stotina hiljada eura. Sumnja se da tu nisu čista posla s obzirom da je Čovićev punac penzioner koji prima prosječnu mirovinu.

IZBORNA GODINA: Sa čime će stranke izaći pred birače?

Entitetski premijeri dogovorili nekoliko zajedničkih projekata

Rezultati aktuelne vlasti, ostvareni tokom protekle tri godine, više su nego skromni; „Slobodna Bosna" analizira dosadašnji učinak vladajuće koalicije i otkriva skrivene adute s kojima će vladajuće stranke izaći na izbore ....

Koalicija pet vladajućih stranaka u BiH, SDA, SNSD, SBiH, HDZ i HDZ 1990., u izbornu godinu aktuelnog četverogodišnjeg mandata ulazi s vrlo neuravnoteženim bilansom uspjeha i promašaja. Lista uspjeha višestruko je kraća od liste neuspjeha i ako se u preostalih desetak mjeseci neko čudo ne dogodi, ni jedna od pet vladajućih stranaka neće moći na jesenjim izborima svijetla obraza stati pred birače i zatražiti obnovu mandata.

Dovoljno je navesti samo nekoliko najkrupnijih ekonomskih i političkih činjenica zbog kojih vladajuća koalicija i svaka stranka ponaosob ne mogu dobiti prolaznu ocjenu.

VRTOGLAV RAST INO DUGA

Skromni rezultati

Tokom protekle tri godine inostrana zaduženost države opasno je porasla za preko tri milijarde KM što praktično znači da je aktuelna vlast više zadužila državu nego sve poslijeratne vlade zajedno. U jesen 2006. godine, kada je aktuelna koalicija preuzela vlast, ino dug BiH iznosio je ravno 4 milijarde KM. U jesen 2010. godine ino dug BiH bit će skoro duplo veći: kod Međunrodnog monetarnog fonda BiH se zadužila za 2,4 milijarde KM, a kod nekoliko drugih kreditora, među kojim su EBRD i EIB, za još 1,5 milijardi KM. Što je najgore, lavovski dio ovog novca utrošen je na saniranje budžetskih rupa koje su nastale neracionalnom potrošnjom glomaznog i rastrošnog administrativnog aparata. Samo manji dio ovih kreditnih sredstava, oko 980 miliona KM, namijenjeno je za finansiranje kapitalnih projekata, prvenstveno za cestogradnju, koja inače napreduje puževom brzinom. U protekle tri godine u Federaciji BiH izgrađeno je manje od 17 kilometara autoceste (dionica Visoko-Dobrinje i Dobrinje-Kakanj), a u Republici Srpskoj ni toliko! Istina, federalna Vlada uspjela je obezbijediti kreditna sredstva za još četiri dionice autoceste na koridoru 5c u dužini od oko 65 kilometara, no zbog nesporazuma među federalnim koalicionim partnerima, još je nepoznato šta će od ovog plana biti realizirano. Za sada je izvjesna samo izgradnja dionice od Kaknja do Zenice u dužini od oko 14 kilometara.

U Republici Srpskoj, čiji je premijer Milorad Dodik euforično najavljivao ubrzanu izgradnju cijele mreže autocesta, situacija na terenu još je depresivnija. Dodikov strateški partner u cestogradnji, austrijska kompanija Strabag najvjerovatnije će odustati od projekta izgradnje autoceste Banja Luka-Doboj, pa će Dodik biti sretan ako do jesenjih izbora uspije privestu kraju izgradnju 30 kilometara autoceste od Banje Luke do Gradiške, koja se inače gradi već punih šest godina!

DODIKOVI PROMAŠAJI

Od desetak kapitalnih infrastrukturnih i razvojnih projekata kojima je Dodik mahao protekle tri godine, realiziran je samo jedan: Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu počela je s radom, ali uz obilatu podršku budžetskog novca RS-a kojim su sanirani raniji gubici i izmirena dugovanja prema radnicima i dobavljačima. Dosadašnji efekt rada brodske rafinerije prilično je razočaravajući, budući da su gubici uveliko nadmašili ukupnu vrijednost kapitala ove kompanije.

I Federacija BiH može se pohvaliti samo jednim uspješnim projektom realiziranim u protekle tri godine. Riječ je o Elektroprivredi BiH koja je napokon, nakon višegodišnjeg gomilanja gubitaka, poslovala sa značajanim profitom od preko 70 miliona maraka i koja je uspjela vlastitim sredstvima započeti krupan investicioni ciklus u saniranje i modernizaciju rudnika i rekonstrukciju nekoliko postojećih termoblokova, za šta je obezbijedila oko 600 miliona KM.

No, polovični uspjeh brodske Rafinerije i snažan poslovni iskorak Elektroprivrede BiH ostali su u sjeni sumornih privrednih pokazatelja koji svjedoče o dramatičnom padu direktnih stranih investicija, padu zaposlenosti i rastu nezaposlenosti, stagnaciji industrijske proizvodnje, padu izvoza i slomu cijelih privrednih grana poput građevinske, a donekle i metalske industrije. Uprkos najavama o postupnom izlasku svjetske ekonomije iz recesije, ekonomisti procjenjuju da se prilike u BiH neće skoro promijeniti i da će bh. ekonomija stagnirati još najmanje dvije godine.

Preokret ekonomskih trendova u BiH moguć je samo u slučaju snažnog priliva investicionog kapitala, prvenstveno u cestogradnju i energetiku. To će ujedno biti i najvažniji predizborni aduti na kojima će vladajuća koalicija nastojati ponovo pridobiti naklonost birača.

NOVI INVESTICIONI ZAMAH

Što se tiče cestogradnje, situacija je manje-više čista: nakon skoro izvjesnog odustajanja austrijskog Strabaga, Dodik će već krajem januara ove godine krenuti u potragu za novim strateškim partnerom, a nije isključeno da u izgradnju autoceste Banja Luka -Doboj naposlijetku krene i vlastitim sredstvima dobivenim prodajom Telekoma Srpske. Dodikova Vlada navodno raspolaže s još svega 200 miliona KM, što je sasvim dovoljno za ozbiljan početak radova.

Vlada Federacije BiH nalazi se u osjetno povoljnijoj poziciji. Još prije godinu dana sklopila je ugovor s EBRD-om i EIB-om o kreditiranju četiri dionice autoceste na koridoru 5C (oko 980 miliona KM), a povrh toga, bošnjački član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić uspio je obezbijediti i kredit Kuvajta u iznosu od 60 miliona KM, koji je također namijenjen za cestogradnju. Kako smo rekli, za sada je posve izvjesna izgradnja dionice Kakanj-Zenica (oko 14 kilometara), dok je izgradnja ostale tri dionice još uvijek neizvjesna zbog nesuglasja koalicionih partnera o izboru trase kroz Hercegovinu, ali i zbog još uvijek nekompletirane projektne dokumentacije. U najboljem slučaju, do početka građevinske sezone Vlada Federacije BiH mogla bi započeti izgradnju još jedne dionice, najvjerovatnije na dijelu Koridora kroz Hercegovinu. Na taj način, bila bi otvorena tri velika gradilišta: na sarajevskoj zaobilaznici, na dionici od Kaknja do Zenice i na dionici kroz Hercegovinu.

DEBLOKADA ENERGETSKIH POTENCIJALA

Vahid Hećo

Projekti entitetskih vlada u oblasti energetike neuporedivo su ambiciozniji, ali i neizvjesniji. Na nedavnom sastanku iza zatvorenih vrata, održanom u zgradi federalne Vlade, dva entitetska premijera, Milorad Dodik i Mustafa Mujezinović, i dva entitetska ministra energije, Slobodan Puhalac i Vahid Hećo, uspjeli su dogovoriti deblokadu državnog preduzeća Elektroprenos BiH, na čijem se računu nalazi preko 150 miliona KM neiskorištenih sredstava. Osim toga, entitetske delegacije su dogovorile i zajedničku izgradnju hidrocentrale na rijeci Ugar procijenjene na oko 100 miliona KM. Centrala bi se gradila podjednakim ulaganjem EPBiH i EPRS, a podjednako bi se dijelila i proizvedena električna energije. Ugovor za ovaj projekat već je usuglašen i u narednih desetak dana trebao bi se naći pred ministrima enitetskih vlada.

Slobodan Puhalac

Otklonjene su i sve formalno-pravne prepreke za izgradnju tri hidrocentrale u gornjem toku Neretve, od kojih se jedna nalazi na prostoru RS-a, a dvije na prostoru FBiH. Sve tri hidrocentrale na Neretvi date su na koncesiju - Vlada RS-a opredijelila se za kompaniju EFT Vuka Hamovića, a Vlada Federacije BiH za sarajevsku kompaniju Intrade-energija, Nihada Spahalića, koja će najvjerovatnije u projekat izgradnje dvije hidrocentrale ući u partnerstvu s Elektroprivredom BiH. Sve tri centrale na Neretvi procjenjuju se na preko dvije milijarde KM, računajući i podizanje reverzibilne centrale koja bi se gradila kasnije.

Sasvim je izvjestan i početak izgradnje hidroelektrane Vranduk na Neretvi koju će finansirati Elektroprivreda BiH vlastitim (već obezbijeđenim) sredstvima. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 100 miliona KM, a početak gradnje najavljen je za kraj marta ove godine. Elektroprivreda BiH također je obezbijedila sredstva (oko 90 miliona KM) za izgradnju protočne hidrocentrale na Drini (Ustikolina), no sudbina tog projekta vrlo je neizvjesna zbog protivljenja lokalnih ribarskih i ekoloških udruženja. Ako otpor potraje, novac će se preusmjeriti za podizanje prvog vjetroparka u BiH, na platou Podveležja kod Mostara.

Mimo pobrojanih, u pripremi je još desetak velikih elektroenergetskih projekata u oba entiteta, no entitetske vlade bile bi prezadovoljne ako bi u predizbornoj godini uspjele pokrenuti makar minimalni energetski paket koji bi uveliko dinamizirao posustalu privredu BiH.

U protivnom, ekonomska kriza u BiH i dalje će se zaoštravati s nesagledivim socijalnim i političkim implikacijama.



Polovičan uspjeh bh. diplomatije

SERIJA BRISELSKIH ODBIJENICA

Zastoj na EU putu

Trogodišnji bilans uspjeha aktuelne kolicije na vanjskopolitičkom planu višestruko je manji od bilansa diplomatskih neuspjeha i promašaja, osobito izraženih u pregovorima BiH s Briselom i NATO-om. Na pozitivnoj strani nalaze se samo tri „stravke" vrijedne pažnje: potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, izbor BiH u Vijeće sigurnosti UN-a, i prilično dobri rezultati ekonomske diplomatije Harisa Silajdžića, osobito na tržištu Libije gdje je trenutno angažirano 16 kompanija iz BiH.

No, lista diplomatskih neuspjeha puno je dulja. Dovoljno je samo napomenuti činjenicu da je BiH jedina uz Albaniju ostala izvan šengenskog bezviznog režima, i da nije ispunila uvjete MAP-a (Akcioni plan za prijem u članstvo NATO-a).




Izbori bez puno izbora

VLAST LOŠA, OPOZICIJA NEUVJERLJIVA

Razijedinjena opozicija

Bez obzira na krajnje mršave rezultate aktuelne petočlane koalicije, njene izborne šanse ne treba potcjenjivati. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog činjenice da je alternativna opoziciona scena posve razjedinjena, neuvjerljiva i beskrvna. S izuzetkom PDP-a Mladena Ivanića i SDP-a Zlatka Lagumdžije, većina drugih opozicionih partija ne može računati na ozbiljniju podršku glasača. Tim prije što ne postoji ni minimalna šansa da se opozicione partije udruže i da nastupe zajedno s usuglašenim izbornim programom.

Najveće iznenađenje na izborima mogla bi prirediti novoosnovana stranka Fahrudina Radončića, koja bi prema nekim istraživanjima mogla osvojiti 6-7 posto glasova. No, Radončićev glavni problem ostaje oskudni koalicioni kapacitet, budući da ne može računati na savez ni s jednom većom partijom - ni sa SDA, ni sa SBiH, a pogotovo sa SDP-om.



Piše: Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

Silajdžić osudio proslavu 9. januara dana RS-a i Tadićevo prisustvo

Kabinet člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Harisa Silajdžića, osuđuje proslavu 9. januara kao tzv. „Dana Republike Srpske i krsne slave Republike Srpske."

Tog dana 1992. godine tzv. Skupština srpskog naroda u BiH usvojila je deklaraciju koja eksplicitno poziva na „teritorijalno razgraničenje sa političkim zajednicama drugih naroda." Deklaraciju je potpisao osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik, a u njenom usvajanju učestvovali su i drugi zločinaci, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić. Svečano obilježavajući dan kada su ozvaničeni planovi za genocid, etničko čišćenje i druge zločine, dužnosnici RS entiteta šalju jasnu poruku da se zalažu za očuvanje tekovina Karadžićeve Republike Srpske, a ne entiteta koji je prema odredbama Daytonskog sporazuma trebao dovesti do povratka izbjeglica i konstitutivnosti svih naroda, navodi se u saopćenju iz Silajdžićevog kabineta.

Dalje se kaže da je ista „skupština" četiri mjeseca kasnije eksplicitno naredila stvaranje etnički čistog teritorija na dvije trećine Bosne i Hercegovine, koje planove je sam Ratko Mladić okarakterisao kao „genocid."

Mladić je uspješno izvršio zadatke koje mu je ta skupština postavila, što je potvrđeno u presudi Međunarodnog suda pravde koja drži da su genocid počinili „javni organi Republike Srpske," a posebno Vojska i Policija RS, koje je uspostavila ta skupština.

Također, učešće Predsjednika Srbije Borisa Tadića na jučerašnjoj proslavi dodatno potvrđuje kontinuitet saradnje između Srbije i takve Republike Srpske. Upravo zbog te saradnje Srbija je jedina zemlja u istoriji čovječanstva koja je osuđena za kršenje Konvencije o genocidu, i to po čak tri tačke. Tadić nastavlja taj kontinuitet zbog jasnih poruka od strane međunarodne zajednice da time ne ugrožava evropsku budućnost svoje zemlje, što je potvrđeno otvaranjem svih vrata Srbiji iako ta zemlja još uvijek krije Ratka Mladića na svom teritoriju. Tadićeva deklarativna podrška integritetu Bosne i Hercegovine i izvinjenje „svim žrtvama" zvuče krajnje prazno i neiskreno kada se upućuju sa tribine koja upravo slavi dan kada je usvojen plan za razgradnju naše zemlje i pokolj tih žrtava, kaže se u saopćenju iz kabineta Silajdžića.

Svi koji tako bezobzirno slave tzv. „punoljetstvo Republike Srpske" jasno insistiraju na trajnom zadržavanju poslijedica genocida, etničkog čišćenja i svih drugih zločina koje je Karadžićeva Republika Srpska započela i ostvarila u samom povoju. Za njih je suđenje Karadžiću tek sporedna predstava, kao što i sam Dayton smatraju usputnom stanicom na putu ka punom ostvarenju ciljeva i zadataka koji su zacrtani 9. januara 1992. godine, navodi se na kraju saopćenja iz kabineta člana Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića.

SDP o malverzacijama: Razvojna banka, Nikola Špirić i Dragan Vrankić

Cjelokupna bh javnost ostala je šokirana nakon medijskog objavljivanja malverzacija neviđenih razmjera u vezi sa sumnjivim radnjama predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH, Ante Vidačaka, a sve u dogovoru i sprezi sa Vladom Federacije BiH.

Naime, Vlada Federacije BiH je za tri miliona KM na krajnje sumnjiv način i bez raspisivanja tendera prije dvije godine kupila od Vidačakove firme srušeni hotel ''Hercegovina'' za potrebe vladinih institucija u Mostaru. Ono što je sporno u svemu tome je da Vlada nikada nije ušla u posjed kupljene imovine (pomenuta zgrada nikada nije napravljena) zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Bez obzira na to Ante Vidačak je odmah nakon prodaje zgrade nagrađen od strane Vlade FBiH mjestom direktora Nadzornog odbora Razvojne banke. Nažalost, tu nije kraj. U međuvremenu Vidačakova kompanija ''Promark'' dobija nekoliko tendera od kojih je samo jedan u vrijednosti od pola miliona maraka za adaptaciju Kliničke bolnice Mostar u kojoj je Vidačak član Upravnog odbora. U konačnici pored svega navedenog Vlada Federacije BiH u aprilu 2009. godine Vidačaka imenuje i za člana Nadzornog odbora Direkcije za ceste FBiH.

Trakavica u vezi sa direktorom Razvojne banke, Ramizom Džaferovićem, kao i poslovanjem iste, traje preko dvije godine nakon što je finansijska policija nekoliko puta vršila kontrolu poslovanja ove banke. Po preliminarnim informacijama koje su prikupljene već sada je izvjesno da se radi o grubim kršenjima zakona, sukobu interesa i zloupotrebama položaja što Vlada FBiH kao Skupština Razvojne banke nastoji prikriti već punu godinu dana.

Pošto je i više nego evidentno da se sve ovo dešava uz direktno učešće Vlade Federacije BiH, klub poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH će tražiti odgovornost za ove nedopuštene radnje.

Nedavno je otkrivena slična malverzacija u kojoj su učestvovali premijer državne vlade Nikola Špirić i ministar finansija Dragan Vrankić, u kojoj je za 2000 m2 plaćeno 12 miliona maraka (po jednom m2 plaćeno je 6000 KM) o čemu tužilaštvo i SIPA šute.

Na posljednjoj sjednici Parlamenta Federacije BiH poslanici su odbili prihvatiti izmjene zakona kojim bi legalizovali sukob interesa u kome su članovi Vlade vršeći funkciju Skupštine Razvojne banke.

Nakon toga su članovi CIK-a uspjeli demantirati sami sebe. Kao vrhunski profesionalci, stručno, objektivno, bez ikakvog političkog uticaja, članovi CIK-a samostalno su odlučili da su se malo zaigrali kada su pomislili da ipak trebaju raditi svoj posao i zaključili kako, usprkos činjenici da Parlament nije prihvatio izmjene zakona, članovi Vlade Federacije nisu u sukobu interesa i mogu nesmetano sa nadzornim odborom i upravom Razvojne banke nastaviti sa radom na daljem uništavanju privrede u Federaciji i besramnim bogaćenjem njima podobnih pojedinaca.

Više nema nikakve sumnje da je Centralna izborna komisija samo konačan egzekutor političkih partija koje su na vlasti u pokušaju njihovog obračuna sa opozicijom.

Nas u SDP-u ne čudi ovakva reakcija članova CIK-a, ali se pitamo hoće li i kada reagirati oni koji bi trebalo da se bore protiv kriminala i korupcije u BiH, pravosuđe i policija prije svih ili su se u izbornoj godini i oni opredijelili.

Centar za informisanje SDP BiH

Dodik: Srpska neće odustati od referenduma

Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je da Srpska neće odustati od referenduma i da niko ne može zabraniti građanima da se izjasne.

"Ušli smo u fazu izrade potrebnog zakona i već u drugoj polovini januara predložićemo Skupštini zakon o referendumu prilagođen ovom vremenu. Poslije službene objave zakona, donijećemo odluku o raspisivanju referenduma na kojem ćemo pitati naš narod podržava li `Dejton` i protivi li se nametanju odluka i zakona visokog predstavnika", objasnio je Dodik.

Premijer Srpske je za beogradske "Večernje novosti" rekao da će tako biti obezbijeđeni normativni uslovi i svi mehanizmi da RS jednog dana, ako bude potrebno, organizuje i referendum o statusu.

Komentarišući optužbe da organizovanjem referenduma ruši Dejtonski sporazum, Dodik je upitao kako može biti optužen da ruši Dejtonski sporazum ako bude postavljeno pitanje: "Da li ste za očuvanje 'Dejtona'?".

"Prije nekoliko dana pozvao sam visokog predstavnika Incka da mi tačno citira odredbe Sporazuma, bilo koje rezolucije UN, bilo koje tačke `bonskih ovlašćenja` po kojima može da nameće odluke. Nije ih našao. On vara javnost. Ta prava nema", naglasio je Dodik.

Na pitanje kako se oduprijeti pritiscima koji su se već obrušili na njega sa svih strana i činjenici da će visoki predstavnik, sasvim izvjesno, učiniti sve da ga spriječi u sprovođenju referenduma, Dodik je rekao da visoki predstavnik može da pokuša da spriječi, ali niko ne može da zabrani ljudima da se izjasne.

"Mi nećemo odustati, a on mora da ima formalno uporište da bi nešto spriječio", rekao je Dodik i naglasio da je njegov cilj da legalizuje pravo Republike Srpske da iskaže svoju volju i da dokaže da može odlučivati o svom statusu.

Prema njegovom mišljenju, veoma je važno izboriti se za svoj legitimitet, a to što se visoki predstavnik toliko buni samo je dokaz kolika je težina ovih odluka.

"Sada je sasvim jasno da je Bošnjacima prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma rečeno: vi samo potpišite, a mi ćemo učiniti sve da RS oduzmemo ovlašćenja i da Bosna bude centralizovana! Iako to niko neće da prizna, realan život i geneza svega što se dogodilo pokazuju da je bilo baš tako. I da postoje opasna obećanja ranije data jednoj strani. U takvoj situaciji, ostaje nam samo da se borimo za naša legitimna prava. Referendum o tome da li ovaj narod želi da živi u Bosni ili izvan Bosne, sasvim sigurno će doći na red", istakao je Dodik.

Na pitanje imali li rješenje u slučaju da Incko pokuša da ga smijeni, Dodik je rekao da je spreman za sve njihove avanture, ali da ne zna koliko su oni spremni.

"Šta ako ja ne prihvatim odluku? I ako je ne prihvate Vlada i Skupština? Šta će da urade? Da dovedu tenkove da mi zabrane da uđem u zgradu Vlade? Pa, ne moram ja ni da uđem u zgradu, mogu da sazovem sednicu u privatnoj kući i da kažem da su oni okupatori. Status je teško pitanje, rešava se sporo. Ali, sa ponosom. Ja sam ponosan na činjenicu da ćemo održati referendum", poručio je premijer Srpske.

Dodik: Bosna ne može da opstane na principima koje guraju Sarajevo i međunarodna zajednica

Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je da je njegovo lično mišljenje da je prošlo vrijeme jačanja institucija BiH i da dolazi vrijeme snaženja Srpske.

"Bosna ne može da opstane na principima koje guraju Sarajevo i međunarodna zajednica. Ona može da bude složena država, sastavljena od dve ili više republika, sa dve ili tri zajedničke funkcije, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom. A ne da se svi zakoni donose na nivou BiH, koja za to nije nadležna", rekao je Dodik u intervjuu za beogradske "Večernje novosti".

Na pitanje da li biti nastavljeni razgovora o ustavnim promjenama, Dodik je rekao da nema ništa protiv, ali da će u tom pogledu biti pomaka ako se tri naroda dogovore, jer, kako je naglasio, međunarodna zajednica ne može spasti BiH ako njeni narodi ne budu to željeli.

"BiH je imaginarna, sporazumna zemlja koju na silu održava i krpi međunarodna zajednica. To je zemlja koja ne daje dovoljno širine Srpskoj, koja je nedovršena priča i protektorat i koju tek treba definisati, a mi ne dopuštamo da to čine stranci", rekao je Dodik.

Na pitanje da li su baš svi visoki predstavnici kršili međunarodno pravo u BiH, Dodik je rekao da je svaki visoki predstavnik koji je odlazio, bukvalno, još na aerodromu u Sarajevu potpisivao sto zakona koji su osvanuli poslije njega.

"Mi smo to morali da sprovodimo kada njih odavno više nije bilo tu. I nije bilo onog ko se poslije nije izvinjavao za ono što je uradio, tvrdeći da su ga na to terale vlade", rekao je Dodik i dodao da je najviše materijala prikupljeno protiv Pedija Ešdauna.

"On će prvi da se nađe na klupi. Nećemo da žurimo. Za sve njih moraju da se steknu uslovi i da budemo sigurni u svoju pobedu. Ne smemo dopustiti da se nijedna tužba odbaci", naglasio je premijer Srpske.

Na pitanje da li ima dokaza za optužbe koje krenu protiv njega kada god podigne glas protiv protektora u BiH, Dodik je rekao da postoje samo laži, ali da se on laži ne plaši.

Komentar Vlastimira Mijovića za FTV: Podilaženje Miloradu Dodiku, gola istina

Švedski ministar inostranih poslova Karl Bildt, počesto je u ovdašnjim medijima kritikovan da podilazi srpskoj politici, odnosno Miloradu Dodiku, te da briselsku diplomatiju zavodi na pogrešne zaključke o stvarnim uzrocima naše stalno rastuće krize. Radi se o poznatoj Bildtovoj formuli o kolektivnoj krivici koju za nefunkcionisanje naše države, kobajagi, podjednako snose svi lideri i sve nacionalne politike, a zbog čega nismo dobili zeleno svjetlo ni za liberalizaciju viznog režima ni za približavanje NATO-u.

Bildtovu netačnu formulu ove nedjelje kritikovao je i jedan londonski list. Britanski komentator zaključuje isto što i mi - tokom švedskog šestomjesečnog predsjedavanja, Evropska unija bila je angažovana na ugađanju Miloradu Dodiku.

I ovu ocjenu Bildt, naravno, odbacuje s istim omalovažavanjem s kojim je odbijao i kritike naših medija. A stvar je čista kao sunce.

Da su htjeli, i Bildt i Švedska i Evropa davno su mogli biti svjesni stvarnih uzroka nefunkcionisanja bosanskohercegovačke države. O njima je, bez dlake na jeziku, još u novembru govorio Valentin Inzko. U svom referatu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, on je izričito naglasio da su uporne opstrukcije koje dolaze od nekih političara iz srpskog naroda doprinijele odgađanju provođenja ključnih reformi, uključujući i one koje bi osigurale ukidanje viznog režima. Republika Srpska stvorila je problem na državnom nivou, a onda kritizirala državu zbog postojanja problema - precizno je odsjekao šef OHR-a.

Visoki predstavnik je, dakle, prozreo igru srpskih političara, a samim tim i netačnost procjene koju je Evropi u uho neprestano šaptao Karl Bildt. Ipak, briselski centri moći oglušili su se na Inzkove riječi i slijedili put koji im je pokazivao švedski diplomata.

Odgovor na logično pitanje zašto su to učinili za nas je izuzetno važan zbog pogubnih posljedica koje može imati daljnje protežiranje Bildtovih netačnih u odnosu na Inzkove objektivne zaključke. Ne govori li nam to da u Evropskoj uniji trenutno možda čak i preovlađuju zemlje i politike koje ne žele da znaju pravo stanje stvari u Bosni i Hercegovini, pa samim tim ne žele ni da ga mijenjaju? I šta nam oni, uopšte, mogu pomoći novim pregovaračkim posredovanjem koje najavljuju za februar? Ništa, jer ne žele da se suoče sa činjenicom da, ustvari, ugađaju Dodikovoj politici kad na oba oka žmire na elementarnu činjenicu da svi ključni otpori boljem funkcionisanju države BiH potiču upravo s te strane, iz Republike Srpske.

Kad bi to priznao, kao što to priznaje Valentin Inzko, evropski dio međunarodne zajednice ponašao bi se puno drugačije, sa šansom da svoje dobre namjere iz pukog verbalizma pretvori u praksu. Do tada, ocjena o njihovom podilaženju Dodiku nije nikakva kleveta nego, nažalost, gola istina!

Stoga je jednostavan i odgovor na pitanje zašto visoki predstavnik toliko okoliša kad su u pitanju Dodikovi izazivački potezi - za energičniji razračun potrebna mu je saglasnost Brisela. A Briselu to, pod uticajem Bildtovih falsifikata, očito, ne pada na pamet.

Dodik: Srpska je trajna kategorija

Predsjednik Vlade Republike Srpske (RS) Milorad Dodik poručio je danas da više niko ne treba da sumnja da je RS trajna kategorija pred kojom su izazovi uređenja takve zajednice koja će biti na dobrobit svih ljudi i njenih građana.

"Republika Srpska je preživjela sve napade, osporavanja i nevjerice, ali je danas ona politički stabilna sa jasnom budućnošću i Republika u koju više niko ne treba da sumnja da će biti trajna kategorija", rekao je Dodik novinarima na prijemu za visoke zvaničnike koji je povodom Dana i Krsne slave Republike upriličio predsjednik Srpske Rajko Kuzmanović.

Premijer Dodik je rekao da RS treba da bude uređena na dobrobit svih ljudi i zajednica koji žele da žive u njoj i koji moraju da budu prihvaćeni kao lojalni građani.

On je dodao da oni koji ne vole RS, ne mogu ni da očekuju da će Srpska za njih biti mjesto u kome će im biti pružena tolerancija.

"Republici Srpskoj stoji na raspolaganju volja ljudi koji su je stvorili i koji je održavaju i, naravno, jake institucije RS koje su stvorene kao dio demokratskog ambijenta", naglasio je premijer Srpske.

On je izrazio nadu da će RS u narednim godinama bivati sve jača, a trenutni problemi koji su u vezi sa ekonomskom krizom svjetskih razmjera i koji imaju uticaja na svakodnevni život biće prevladani i tome svako treba da da svoj doprinos.

Premijer Srpske je dodao da svakodnevno sreće mnoge građane koji mu, kako je naglasio, i u ovako teškim socijalnim i ekonomskim prilikama poručuju da Srpska mora biti čuvana i sačuvana i da će samo onda biti svega.

"Za mene je to zavjet i mislim da bi se na taj način svako u RS trebalo da ponaša", ocijenio je premijer Srpske.

Komentarišući saopštenje OHR od 6. januara, u kojem se tvrdi da je planirani referendum, koji je predložila Vlada RS, u suprotnosti sa Ustavom BiH i da se njime krši Dejtonski sporazum, i stavove Savjeta za implementaciju mira u kojem je izražena podrška mjerama i odlukama visokog predstavnika u BiH, predsjednik Vlade Srpske je naglasio da je to dokaz da u BiH ne vladaju demokratske institucije i demokratija, nego "ambasadorokratija".

"Ovdje ne vladaju demokratske institucije i demokratija, već ambasadorokratija kao jedan sasvim novi sistem vladanja u svijetu u kome ambasadori navodno donose neke odluke, a saopštenje OHR-a nije odluka neke vlasti, nego stav", rekao je Dodik.

Ivanić: Od referenduma u RS-u "nema ništa"

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić izjavio je u subotu u Banjoj Luci da od referenduma u RS-u nema ništa.

Ivanić je ocijenio da to zna i aktulena vlast u RS-u i Vijeće za implemetaciju mira u BiH koje daje upozorenja Vladi RS-a zbog najava referenduma, ali se "prave važni na jednoj temi od koje nema ništa".

"Očito su se našle dvije neozbiljne strane. Jedna neozbiljna strana koja priča o referendumu u vezi s ostankom stranih sudija u BiH a od koga nema efekta i druga neozbiljna strana, Vijeće za implemetaciju mira u BiH, koje to kao ozbiljno shvata", rekao je Ivanić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.

Da od referenduma u RS-u nema ništa, naveo je, zna i PIC i Dodik, ali se "prepucavaju i prave važni puno više nego što u stvari jesu".

SDA: Rušenje odbrambenog sistema neustavan čin i atak na državu BiH

Stranka demokratske akcije (SDA) podržava napore nadležnih domaćih i međunarodnih institucija da se osobama kojima je istekao ugovor o profesionalnom angažmanu u Oružanim snagama BiH što kvalitetnije riješi pitanje novog zaposlenja.

- Pozivamo Predsjedništvo BiH kao vrhovnu komandu Oružanih snaga da preuzme odgovornost. Odbrana je direktna ustavna nadležnost kolektivnog šefa države i državno Predsjedništvo mora ispunjavati svoje ustavne i zakonske obaveze što podrazumijeva i uključivanje u rješavanje ovog problema, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću SDA.

Navodi se da odbrambeni sistem, kao najuspješnija reforma u Bosni i Hercegovini, ni u kom slučaju ne smije biti doveden u pitanje.

- Najave narušavanja integriteta Oružanih snaga i odbrambenog sektora u našoj zemlji bile bi atak na njen evropski put i članstvo u NATO, ali i samu državu Bosnu i Hercegovinu, navode iz SDA.

Plavšić: Dugoročni cilj RS treba biti njen opstanak

Bivši predsjednik Republike Srpske /RS/ Biljana Plavšić ocijenila je da dugoročni cilj Srpske treba da bude njen opstanak i da je to i najbolje rješenje za BiH.

"Jako težak posao je pred ljudima koji vode institucije i predstavljaju RS. Ali ona već ima tradiciju 18 godina, koliko postoji njen parlament, Vlada RS i sada je to jedan dobro uvježbani orkestar, koji tako lijepo i sinhronizovano radi, kada se gleda u cjelini", rekla je Plavšićeva za banjalučku Alternativnu televiziju.

Poželivši Srpskoj dugovječnost povodom 9. januara - Dana i krsne slave RS, Plavšićeva je rekla da ne bi valjalo da nema opozicije, koja je korektivni faktor, iako nekada, kako je navela, pređe granicu.

"U nekim stvarima i pozicija i opozicija moraju biti na istoj liniji i zastupati iste stavove, koji se tiču opstanka i interesa naroda RS", rekla je Plavšićeva.

Ona je ocijenila da RS ima perspektivu, poručivši da ljudi kada biraju na izborima treba da koriste stečena iskustva, jer su se, kako je navela, neke vrlo neugodne stvari u prošlosti mogle izbjeći da su to činili.

"Treba u džepu imati dvije tri varijante i na osnovu sadašnje situacije procijeniti kako će u budućnosti biti i spremiti varijante za nju", rekla je Plavšićeva.

Na pitanje šta misli o referendumu, Plavšićeva je rekla da je to demokratsko pravo svakog naroda i da se koristi u svijetu u svim demokratskim zemljama, te da se u RS spominje jer postoji izazov za to, a to je urušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Kada je Dejton potpisan, vidjela sam da je jedino dobro i moguće izbalansirano rješenje. I danas tvrdim da boljeg rješenja nema, pod uslovom da je BiH cjelovita", ocijenila je Plavšićeva.

Govoreći o međunarodnoj zajednici, Plavšićeva je rekla da su se od potpisivanja Dejtonskog sporazuma mogli pratiti njeni stavovi kroz njene predstavnike i da je jasno da je skoro napotrebna u BiH.

"Garantujem da bi se tri strane bolje sporazumjele. To su tri naroda koja su živjela nekada bliže ili više udaljena, ali se razumiju kroz generacije. Međunarodna zajednica je prevršila svaku mjeru i nepotrebna je u BiH", ocijenila je bivši predsjednik RS.

Govoreći o prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću, Plavšićeva je rekla da joj se čini da mu je naivan pristup u Haškom tribunalu i da ne zna da li je svjestan da je to jedna ogromna mašinerija.

"Tamo ima prava, ali ne i pravde. Pravda je posebno poglavlje i svakom je jasno šta bi se moglo reći o tome. Mislim da Karadžić još nije svjestan gdje se nalazi. Na njegovom slučaju stotine ljudi radi i radilo je i ranije. Stotine istražilaca je na terenu, to je jedna mašinerija", navela je Plavšićeva.

Ona je ocijenila da presuda Karadžiću, kako god glasila, ne može imati posljedice po Srpsku.

Tihić nezadovoljan radom Bičakčića u EPBIH

Najuži vrh SDA, a osobito lider stranke Sulejman Tihić, sve je nezadovoljniji radom predsjednika Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH Edhema Bičakčića. Prije dvije godine Bičakčić je na čelo Nadzornog odbora EPBiH došao upravo voljom Tihića koji je po svaku cijenu nastojao blokirati uticaj lidera SBiH Harisa Silajdžića u ovoj kompaniji. Bičakčić i Silajdžić dugogodišnji su nepomirljivi rivali, a njihov međusobni rat buknuo je davno, još u vremenu kada su bili u najužem vrhu SDA, odmah do neprikosnovenog stranačkog šefa Alije Izetbegovića.

Zadatak koju mu je Tihić povjerio u EPBiH Bičakčić je sve donedavno solidno odrađivao, no Tihić je u međuvremenu počeo sumnjati u njegovu lojalnost zbog Bičakčićeve pretjerane bliskosti s liderom SBBiH Fahrudinom Radončićem, piše Slobodna Bosna.

Dodik: Ono što traje 18 godina, trajaće i 18 vijekova

Republika Srpska /RS/ je u proteklih 18 godina pokazala da može da bude održiva, jer je ljubav ljudi koji žive u njoj ogromna i neiscrpna, rekao je premijer RS Milorad Dodik u Bijeljini povodom obilježavanja rođendana RS.

"Jedan sam od učesnika zasjedanja parlamenta koji je donio odluku o formiranju RS i danas moram da kažem da sam ponosan što sam bio u tim trenucima na tom mjestu", rekao je Dodik i poručio da "neki moraju da znaju da nešto što traje 18 godina, trajaće i 18 vijekova".

Dodik je proteklu 2009. godinu okarakterisao stabilnom za RS, prije svega politički.

"Ekonomski, takođe, može se okarakteristi stabilnom iako nije bila onakva kakvu smo htjeli. Ali, u svakom slučaju, nije bila dramatično teška. Stabilna je bila i u socijalnom pogledu jer nije bilo značajnijih socijalnih protesta što govori o razumjevanju ljudi za situaciju u kojoj se nalazimo", rekao je Dodik.

On je kao osnovni problem za RS istakao njeno neprihvatanje od strane drugih u BiH, jednog dijela BiH.

"Imamo danas naivno vjerovanje, prije svega, predstavnika međunarodne zajednice da ovdje mogu da naprave nekakve eksperimente. Oni ne uzimaju za ozbiljno volju ovog naroda koji je spreman i da po cijenu i težih socijalnih i ekonomskih uslova sačuva politički okvir koji se zove RS. Bilo je raznih zahtjeva, ništa nije bezazleno, ljudi moraju da znaju da je svaki zarez u Ustavu važan, a da ne govorimo o važnosti svake riječi, da mi ne smijemo olako ući u ustavne promjene i moramo da budemo svjesni da će ovo trajati, ali je važno da se sve to odvija u miru i demokratskoj proceduri" rekao je Dodik novinarima u Bijeljini .

On je pozvao sve ljude u RS da se okrenu sebi i svom poslu, a da imaju povjerenja u rukovodstvo RS jer ona iz svega može samo da izađe još jača.

"RS i danas izgleda ekonomski sređenija i bolja nego prije nekoliko godina. Za protekle tri godine smo povećali bruto društveni proizvod za 56 odsto. Svakim danom sve više razvijamo ekonomiju i sve što čini RS to je na bazi vlastitih resursa", napomenuo je Dodik.

SDS: U aprilu će biti razmatrano članstvo BiH u NATO

Srpska demokratska stranka /SDS/ tvrdi da će u aprilu ponovo biti razmatran zahtjev BiH u vezi sa Akcionim planom za članstvo u NATO /MAP/.

SDS-a je ovom tvrdnjom reagovala na izjavu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Igora Radojičića koji je danas rekao da nema preciznih uslova, niti rokova u vezi sa sljedećim korakom BiH ka NATO-u.

SDS navodi da činjenicu da će u aprilu ponovo biti razmatran zahtjev BiH u vezi sa Akcionim planom za članstvo u NATO /MAP/ potvrđuju i ministar odbrane BiH Selmo Cikotić i ministar inostranih poslova Sven Alkalaj.

"Guranje RS u NATO neprihvatljivo je bez jasno iskazane volje građana RS na referendumu, naročito ako se imaju u vidu izjave koje ovih dana dolaze od najviših vlasti Srbije, a u kojima se jasno tvrdi da `Srbija ne razmišlja o članstu u NATO-u`'', konstatovao je SDS.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da nema preciznih uslova, niti rokova u vezi sa sljedećim korakom BiH ka NATO-u.

"Nema nikakvih rokova, čak ni preciznih uslova za BiH u vezi Akcionim planom za članstvo u NATO /MAP/. April nije ključan za bilo kakav veliki korak prema NATO-u", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci i dodao da će BiH moći da dobije MAP tek kada se nešto promijeni ili napravi progres.

Vlasnici podržavaju ulazak Turskih pošta

Dokapitalizacija Postbank BH iz Sarajeva trebalo bi da bude završena u prvoj polovini ove godine, a zajednički stav njenih većinskih vlasnika je da je ulazak "Turskih pošta" u vlasničku strukturu najbolji model za povećanje njenog kapitala, pišu Nezavisne.

Avad Bahto, predsjednik Sindikata "BH Telecoma", čiji su radnici, zajedno s uposlenicima HT Mostar, obje pošte u FBiH i Postbank BH vlasnici 40,3 odsto te banke, kaže da se čeka konačan dogovor s predstavnicima "Turskih pošta" o detaljima dokapitalizacije.

"Opcija ulaska partnera iz Turske je otvorena i izvjesna. Praznici su ključni razlog što do sada nije došlo do konačnog dogovora. Zajednički zaključak većinskih vlasnika Postbank BH, dakle i sitnih dioničara koji drže 40 odsto i 'Poteza fonda', je da je ulazak 'Turskih pošta' najbolje rješenje, jer dugoročno daje šanse da banka radi dobro. Taj stav treba da bude verifikovan na sjednici Skupštine dioničara Postbank BH", rekao je Bahto.

Govoreći o mogućnosti spajanja Postbank BH i sarajevske FIMA banke, čemu su se radnici dioničari protivili, jer je dogovarano bez njihovog učešća, Bahto je istakao da su sve opcije otvorene, ali da sve treba da budu u skladu sa zakonom i da proces mora biti usmjeren ka tome da banka zadrži prefiks domaća. Dodao je da su FIMA banka i svi koji su pravili dogovor s tom bankom napravili iskorake koji su se mogli kositi s nekim odredbama zakona.

"U tom trenutku su nam bili sporni krediti koji su davani na ime kupovine dionica, a i mnogo toga je urađeno bez kvalitetnog dogovora unutar banke tako da su sitni dioničari dovedeni skoro pred svršen čin. Zadnji sastanak s FIMA bankom protekao je u dijalogu s tim što je FIMA banka dala vremensku rezervu da još porazgovaraju o dokapitalizaciji", kazao je Bahto.

Finansijska policija Federacije BiH počela je prije nešto više od mjesec kontrolu poslovanja Postbank BH, koja je, kako su u utorak rekli u ovoj instituciji, još u toku.

Osim radnika pet preduzeća, među vlasnicima Postbank BH su slovenački fond "Poteza", koji posjeduje 57,2 odsto, te Vlada FBiH sa 2,5 odsto dionica

Dervišević za Svevijesti.ba: Slučaj Razvojne banke puno teži od slučaja Poštanske banke u Hrvatskoj

Nakon tvrdnji koje je u svom izdanju objavio Dnevni Avaz, a po kojem su pojedini političari " pod firmom kredita znali podići i 500.000 KM budžetskog novca, a nikada nisu vratili nijednu KM na račun glavnice ili kamata", za provjeru informacije kontaktirali smo glavnog inspektora Finansijske policije FBiH Zufera Derviševića.

On za Svevijesti.ba kaže da je to još jedna u nizu izmišljotina ovog dnevnog lista, te da istraga Finansijske policije niti u jednom segmentu nije ustanovila ovakav slučaj.

"Osim kredita koje su za kupovinu stanova dobijali uposlenici Razvojne banke FBiH, niti jedno drugo fizičko lice nije dobilo kredit", kaže Dervišević.

On dalje navodi i da su netačne tvrdnje istog lista da su nekim kompanijama odobreni krediti uz kamatu od dva posto. "Kamata od dva posto ne postoji, kao što ne postoji nigdje u svijetu", navodi Dervišević.

Glavni inspektor Finansijske policije na kraju razgovora za Svevijesti.ba poručuje kako je slučaj Razvojne banke sada na Tužilaštvu, te da je po njegovoj ocjeni ovaj slučaj puno teži i rizičniji od slučaja Poštanske banke u Hrvatskoj.

Sud BiH: Ukinut pritvor Zoranu Iliću

Jednom od trojice osumnjičenih za genocid u Srebrenici - Zoranu Iliću - Sud BiH ukinuo je pritvor i odredio niz mjera zabrane, prenio je u petak BIRN - Justice Report.

Odlukom državnog suda Iliću je zabranjeno "sastajanje, odnosno kontaktiranje ili povezivanje na bilo koji način" s određenim osobama, "uključujući i približavanje u rastojanju od najmanje 100 metara".

Ilića zvanog "Cindin" zajedno s Duškom Jevićem zvanim "Staljin" i Mendeljevom Đurićem zvanim "Mane" pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su 28. oktobra 2009. godine, otkad se i nalaze u pritvoru.

Svu trojicu Tužilaštvo BiH sumnjiči za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995., u vrijeme kada je Jević bio pomoćnik komandanta za operativno-nastavne poslove i direktor policijskog Centra za obuku na Jahorini, Mendeljev komandir Prvog voda u ovom centru, a Ilić pripadnik jedinice Centra za obuku.

Zbog sumnje da je počinio isti zločin, od decembra 2009. u pritvoru je i Goran Marković, bivši komandir voda odreda "Jahorina" brigade Specijalne policije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike srpske.

Mostaru još uvijek prijete poplave

U proteklom periodu došlo je do značajnije stagnacije vodostaja u odnosu na 6. januara. Vodostaj rijeke Bosne je iznosio 390 cm, a trenutni vodostaj rijeke koji je mjeren u 13 sati iznosi 320 cm, stoji u izvještaju Federalne uprave civilne zaštite za Zeničko-dobojski kanton.

Podaci o situaciju u FBiH dobiveni su na osnovu obrađenih izvještaja kantonalnih operativnih centara civilne zaštite, BIHAMK-a, Elektroprivrede BiH i Federalnog meteorološkog zavoda.

Protoci i kote akumulacija na svim hidroelektranama na Neretvi u odnosu pa jučerašnji dan su u blagom padu. Zbog najave novih kišnih padavina na HE Jablanica otvorena je peta preljevna klapna kako bi se stvorio prostor za akumulaciju, stoji u izvještaju.

I dalje prijeti opasnost od plavljenja priobalnih objekata u Mostaru. Pripadnici civilne zaštite grada Mostara i dalje su u pripravnosti i vrše cjelodnevni nadzor objekata uz rijeku Neretvu.

Na snazi je upozorenje stanovništvu koje je naseljeno uz samo korito rijeke Neretve da i u narednom periodu obrate posebnu pažnju na rast vodostaja rijeke, te eventualno preduzmu neophodne mjere prevencije i samozaštite od mogućeg izlijevana rijeke Neretve.

Na području Bune, uslijed povišenog vodostaja Bune i Bunice, došlo je do plavljenja dvorišta i vrta sa nasadima trešanja na imanjima dviju obiteljskih kuća, objekti za sada nisu u opasnosti.

Također na području Bune došlo je do prodora podzemnih voda u podrumske prostorije šest obiteljskih kuća. Pored toga poplavljeni su i bunari za vodosnabdjevanje tako da je naselje ostalo bez pitke vode.

Kompletan rekreacijski centar Bunica je pod vodom, a detaljni pregled nije moguć pošto se voda izlila do ulaza.

Na području Balinovca došlo je do plavljenja podrumskih prostorija, dvorišta, garaže i bašte jedne obiteljske kuće.

Zbog izlijevanja vode otežan je saobraćaj na lokalnom putu Buna - Blagaj.

Na području općine Čapljina na snazi su redovne mjere odbrane od poplava. Rijeke Neretva, Trebižat, Krupa i Bregava su se izlile na pojedinim dijelovima i poplavile površine pod poljoprivrednim usjevima i prijete kućama u naseljima Počitelj, Šurmanci, Tasovčići, Trebižat, Gnjilišta, Višići, Dračevo, Sjekosi i Svitava.

U ovim naseljima prometnice su u funkciji, a snabdijevanje vodom i električnom energijom je uredno. U 10 sati zasjedao je krizni stožer i sve snage su na terenu.

Sve rijeke su na granici plavljenja. Za sada najveće probleme stvaraju jake podzemne vode. PHE Čapljina je obustavila rad, zatvoreno je svih sedam propusnih klapni na ustavi donjeg jezera.

Prema iskazanim mjerenjima vodostaj je u blagom padu.

U naselju Kručevići općina Čitluk poplavljena su tri podruma u obiteljskim kućama, a kod tvornice "Unis" u "Žitu" rijeka Neretva se izlila na prometnicu u visini pet do šest cm.

Mladić napao kontrolora GRAS-a na Kovačićima

U trolejbusu koji saobraća na liniji 103 prije dva dana je nepoznati mladić napao kontrolora GRAS-a.

Prema izjavi kontrolora, na trolejbuskom stajalištu Kovačići je prilikom ulaska putnika zatražio od mladića da pokaže kartu na uvid ili da je kupi kod vozača ako je ne posjeduju.

Mladić je udario kontrolora u predjelu oka, a u gužvi koja je nastala kontrolor se pokušavao odbraniti kako od mladića tako i od djevojke koja se nalazila u njegovom društvu i pomagala napadaču.

Kada su čuli da vozač poziva policiju, mladić i djevojka su napustili vozilo. Povrijeđeni kontrolor je prevezen u Hitnu pomoć, a zatim na CUM gdje mu je ukazana Ijekarska pomoć.

Na lice mjesta izašli su pripadnici policije i sačinili službenu zabilješku.

Kako je saopćeno iz GRAS-a, napadi na vozno osoblje i vozila GRAS-a su česta pojava koja ima višestruke posljedice ne samo za vozače i kontrolore, nego i putnike.

U ovakvim slučajevima, prije svega, direktno su ugroženi životi vozača i kontrolom, ali i putnika sa aspekta sigurnosti odvijanja provoza, upozoravaju u GRAS-u.

Apeliraju stoga na građane da se korektno odnose prema službenim licima i vozilima GRAS-a kako bi našim putnicima osigurali ugodan i siguran javni gradski prevoz.

Podsjećamo da je u toku akcija GRAS-a "Nijedan putnik bez karte u vozilima javnog gradskog prijevoza" u sklopu koje je pojačana kontrola čiji je cilj povećanje stepena naplate.

Ukupno 395 slučajeva gripe H1N1

U protekla 24 sata u Kliničku mikrobiologiju Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu pristiglo je 13 uzoraka za testiranje na gripu H1N1.

Nakon izvršenih testova utvrđeno je da su dva uzorka pozitivna, po jedan iz Sarajeva i Bihaća.

Od preostalih 11 negativnih uzoraka, pet je iz Sarajeva, pet iz Bihaća i jedan iz Travnika.

Pod sumnjom ili sa potvrđenom H1N1 na Klinici za infektivne bolesti je hosptalizirano 13 pacijenata.

Ukupan broj do sada pozitivnih pacijenata sa ove Klinike na H1N1 je 395.

Do sada je na Klinici za infektivne bolesti pregledano 1.710 pacijenta sa simptomima gripe.

Novi periodi i rokovi za podnošenje poreznih prijava

Federalno ministarstvo finansija zahvalilo je javnosti na ozbiljnom pristupu u primjeni Zakona o porezu na dohodak.

Porezni obveznici su iskazali značajan napor u ispunjavanju svih novih zahtjeva.

U proceduri su izmjene, kako Zakona o porezu na dohodak, tako i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, saopćeno je iz Ministarstva.

Izmjene se odnose na utvrđivanje novih perioda i rokova za podnošenje Godišnjeg izvještaja o ukupno isplaćenim platama i drugim ličnim primanjima, podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak i povrat više uplaćenog poreza poreznim obveznicima.

Novi periodi za podnošenje obrazaca su od 1. do 28. februara 2010. za podnošenje Godišnjeg izvještaja o ukupno isplaćenim platama i drugim ličnim primanjima i od 1. do 30. aprila 2010. za podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak.

Za povrat više uplaćenog poreza krajnji rok je 31. decembra 2010. godine.

Federalno ministarstvo finansija je također zahvalilo na razumijevanju u nastavku provođenja Zakona o porezu na dohodak.

Do kraja godine biće ispisano 2.700 vojnika OSBiH

Zamjenik ministra odbrane BiH Živko Marjanac najavio je danas da će u ovoj godini iz Oružanih snaga BiH biti ispisano 2.700 vojnika, od kojih će sa većinom biti raskinut ugovor.

"Manji broj vojnika otići će u starješinski kadar ili će biti zaposleni kao civilna lica pri Oružanim snagama BiH", rekao je Marjanac novinarima nakon prijema kod predsjednika Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, ugovor se raskida sa vojnikom koji napuni 35 godina starosti, a u Oružanim snagama BiH sada ima i vojnika sa 40 godina starosti, što nije u skladu sa standardima NATO-a.

Marjanac je rekao da je Ministarstvo odbrane BiH uputilo Predsjedništvu BiH na konačno odlučivanje prijedlog odluke o upućivanju jedinice Oružanih snaga BiH u Avganistan.

"Na Predsjedništvu BiH je da odluči pozitivno ili negativno po tom prijedlogu, kao i o tome u koji kontigent će vojnici iz BiH biti upućeni, da li će to biti u sastavu turskog, danskog, njemačkog ili američkog kontigenta, koje je predložilo Ministarstvo odbrane", naveo je Marjanac.

Referendum u RS-u osporava Daytonski ugovor

Ambasadori Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Španije kao predsjedavajuće Evropskom unijom, Delegacije Evropske unije i Turske koja predstavlja OIC snažno podržavaju mjere i odluke visokog predstavnika, kao i njegovu mogućnost da upotrijebi svoje ovlasti kako bi osigurao puno poštivanje Daytonskoga mirovnog sporazuma, te ponovo izjavljuju da je svaki pokušaj podrivanja mandata visokog predstavnika, definiranog Aneksom 10 - neprihvatljiv.

U izjavi ambasadora Upravnog odbora PIC-a, dostavljenoj agencijama u petak, navodi se da je visoki predstavnik jasno stavio do znanja da se stavovima Vlade RS-a od 14. decembra prošle godine i zaključcima Narodne skupštine RS-a od 28. decembra 2009. godine krši Daytonski mirovni sporazum.

Sporazum se krši odbijanjem implementacije zakona BiH koje je donio visoki predstavnik, kao i prijedlogom za održavanje referenduma čime se osporava Daytonski mirovni sporazum.

Vijeće za provedbu mira u cijelosti je, kako se ističe, nedvosmisleno u vezi s tim kako ovlaštenje visokog predstavnika da donosi obavezujuće odluke direktno proizilazi iz Aneksa 10 Daytonskog mirovnog sporazuma koje je podržalo Vijeće za provedbu mira i ponovno potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a u nekoliko rezolucija donesenih u skladu s Poglavljem VII Povelje UN-a.

Također, Vijeće za provedbu mira naglašava vlastima Republike srpske da njihova vlastita tumačenja Mirovnog sporazuma ne mogu biti zamjena za tumačenja visokog predstavnika.

Podsjeća vlasti RS-a da je prema Daytonskom mirovnom sporazumu visoki predstavnik konačni autoritet u regiji za tumačenje civilne provedbe Mirovnog ugovora.

"Vlada Republike srpske mora poštovati Daytonski mirovni sporazum u cijelosti i ne smije osporavati mjere poduzete na osnovu Daytonskog sporazuma i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a usvojenih u skladu sa Poglavljem VII Povelje UN-a i mora ispoštovati preostale odluke donesene na osnovu ovih ovlasti, navodi se u izjavi ambasadora Upravnog odbora PIC-a.

Napominje se da je u junu 2009. godine Upravni odbor PIC-a podsjetio vlasti i lidere političkih stranaka da je BiH međunarodno priznata suverena država čiji se teritorijalni integritet garantira Općim okvirnim sporazumom za mir (GFAP).

Svako osporavanje osnovnih elemenata Općega okvirnog sporazuma za mir smatra se neprihvatljivim, uključujući i jednostrane radnje usmjerene na ugrožavanje ustavnog poretka BiH.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira će konstantno pratiti situaciju, navode ambasadori.

Prodata imovina u vrijednosti od 305.000 KM

Porezna uprava Federacije BiH - Kantonalni porezni ured Mostar izvršio je danas javnu prodaju imovine poreznih obveznika “Putnik” d.o.o. Prozor - Rama u vrijednosti od 303.000 KM, radi namirenja dužnih javnih prihoda.

Kako je saopćeno iz Porezne uprave FBiH, prodate su nekretnine i to tri poslovna objekta sa dvorištem i zemljište, dok su za kupovinu autobusa, dostavljene ponude ocjenjene neprihvatljivim zbog nerealnih ponuđenih cijena.

Od imovine poreznog obveznika “Tomy” d.o.o. prodato je teretno motorno vozilo po cijeni od 2.000 KM, kao i dio inventara za caffe “Famani” d.o.o.

Na prodaji je bila i imovina poreznih obveznika “Marisol” d.o.o. i “Zgo” d.o.o za koju nije bilo zainteresiranih ponuđača.

Porezna uprava FBiH naglašava da je nažalost primorana da dužne obaveze iz ranijih godina naplaćuje i prinudnim putem od svih poreznih obveznika koji ne izmire svoje obaveze u propisanim rokovima, u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi FBiH i drugim podzakonskim aktima.

Za preostalu imovinu navedenih poreznih obveznika dužnika nije bilo zainteresiranih ponuđača.

U postupku prinudne naplate vrši se pljenidba pokretne i nepokretne imovine, a zatim prodaja u cilju izmirenja dužnih javnih prihoda iz cjelokupne imovine dužnika kao krajnje mjere u svim